12. septembar 2023.
Od 1. oktobra povećanje akciza za 8%
12. septembar 2023.
Prvi oktobar 2023. godine doneo je povećanje akciza za 8 % na alkoholna pića, duvanske prerađevine, naftne derivate i tečnost za punjenje električnih cigara.
Zašto je skupština Srbije usvojila Zakon o povećanju akciza?
Osnovni cilj je svakako podsticanje smanjenja konzumacije duvanskih i alkoholnih proizvoda, ali i povećanje prihoda države. Predviđa se povećanje za 4 milijarde dinara do kraja 2023. Ovaj zakon se primenjuje od 1. oktobra 2023. godine, s tim da je za deo odredaba predviđeno da se primenjuje kasnije od navedenog roka. U obrazloženju je istaknuto da je predloženo da se akciza na biogorivo i biotečnosti ne uvećava, jer je regulatorni okvir koji uređuje ovu materiju još uvek u razvoju, pa će se poreska politika oporezivanja ovih proizvoda detaljnije urediti nakon donošenja svih relevantnih strateških dokumenata.
Kako ovakva akcizna politika utiče na proizvođače JAP?
Ovakva akcizna politika će u mnogome uticati i na proizvođače JAP, odnosno akciza za kategoriju jakih alkoholnih pića, koja se plaćala u iznosu od 46.250 dinara na osnovicu, koju čini jedan hektolitar čistog alkohola meren na temperaturi od 20 °C, sada biti 49.950 dinara. dok će niskoalkoholna pića biti povećana na 24,99 sa do skoro 23,1 dinar po litru. Nova cena piva će biti 28,55 umesto dosadašnjih 26,44 dinara po litru.
Obračun povećanja akciza će se vršiti tako što se osnovica množi brojem koji označava zapreminu alkohola izraženu u hektolitrima u gotovom proizvodu.
Vesti
Izbor pravog kazana je ključan za vašu destileriju—bilo da krećete sa hobi proizvodnjom ili planirate ozbiljani posao. Pravilan izbor može značiti razliku između uživanja u zanatu i bespotrebnih troškova i muci.
Pre svega treba dobro planirati. Sta zelite da pravite, u kojoj kolicini i da li imate dovoljno prostora. Kada ste to sve smislili potrebno je definisati velicinu sarze koju zelite fermentisati u koliko radite destilat iz fermentacije. Nemojte misliti da poizvodjaci gina bolje prolaze, sto se ustedi u fermentaciji oteza se duzim destialcionim ciklusima zog vece pocetne koncentracije alkohola. Ksda ste definisali kolicinu sarze, definisete radni dan, 8 /16 / 24 h. Onda i tek onda vidite koliki vam kazan treba.
Evo prakticnog primera:
Hocemo da pravimo rakiju od sljive. Imamo prostora u nasoj destileriji za 10 t. Odlucujemo da mozemo da radimo 16h kada fermentacija stane. Sada pocinjemo da razmislajmo koji nam kazan odgovara. Ako mozemo da formiramo fermentacione sarze sa dan dva razmaka dolazimo do mase od 1t tj cca 1000 l dnevno koje moramo da uradimo kada fermentacija prestane. Ako smo upoznati sa vremenima destilacije prevrelog kljuka, a to je lako uocljivo na nasoj web stranici, dolazimo do zakljucka da nam odgovora kazan od 200 L najvise jer za to vreme lako radi 5 ciklusa. Posto radimo i prepek moramo racunati da nam je 4-5 kazana kuvanja kominepotrebno da bi dobili jedan kazan za prepek. Zmaci da ne bi smo ni jedne godine smeli obraditi manje od 800-1000 kg voca.
U ovom slucaju jedini ako prognoziramo rast proizvodnje u narednih 10 ak godina treba razmisliti o kupovini eventualno jos jedno dodatnog kazana od 120 L ili pocet odmah sa sukpljim vecim kazanom od 350 ili cak 500 L uz korekciju sarze.
Tip kazana tradicionalni ili savremeni kolonski ( koji u sebi ima opciju i za tradicionalnu destilaciju ) odredjuju se spektrom destialta koji ce te proizvoditi. Cesto mlade destilerije imaju nekoliko razlciitih destilata u ponudu kako bi ucvrstlu svoje trzisno prisustvo. Takav spektar trazi i svestran kazan koji moze destilate da proizvodi na kvalitetan i efikasan nacin.
Na kraju nacin grejanja. U danasnje vreme cene energetana variraju, nas savet je da odaberete onaj koji vam je najprstupacniji i u izbolji uz maksilmno postovanje ekoloskiih mera. Srecom nasi uredjaji tradicionalnog tip mogu se grejati na vise izvora cak i kod nekih modela i kombinacijom dva energenta.
