25. mart 2021.
Zašto je bakar najbolji materijal za izradu kazana?
25. mart 2021.
Na samom početku proizvodnje alkoholnih pića mnogi metali su korišćeni za izradu destilacionih aparata (bakar, gvožđe, kalaj, aluminijum, nerđajući čelik itd.), ali bakar se pokazao ubedljivo najboljim metalom koji je u upotrebi hiljadama godina upravo zbog svojih karakteristika:
1. fantastični provodnik toplote
2. otporan na koroziju
3. prednosti fizičkog dizajna
4. i što je najvažnije njegova izrazita katalitička uloga u kvalitetu dobijenog destilata.
Destilati dobijeni iz aparata od stakla, nerđajućeg čelika ili drugih materijala imaju lošije organoleptičke karakteristike. Bakar veže sulfate i sulfide iz komine pomažući alkoholnoj pari da postigne prijatnu aromu koja povećava kvalitet izlazećeg destilata.
Bakar je najbolji provodnik toplote i veoma pozitivno utiče na ukus i miris destilata, deluje bolje od bilo kog drugog metala i samim tim destilat napravljen u bakarnim posudama ima lepši miris, ukus i kvalitet.
Vesti
Izbor pravog kazana je ključan za vašu destileriju—bilo da krećete sa hobi proizvodnjom ili planirate ozbiljani posao. Pravilan izbor može značiti razliku između uživanja u zanatu i bespotrebnih troškova i muci.
Pre svega treba dobro planirati. Sta zelite da pravite, u kojoj kolicini i da li imate dovoljno prostora. Kada ste to sve smislili potrebno je definisati velicinu sarze koju zelite fermentisati u koliko radite destilat iz fermentacije. Nemojte misliti da poizvodjaci gina bolje prolaze, sto se ustedi u fermentaciji oteza se duzim destialcionim ciklusima zog vece pocetne koncentracije alkohola. Ksda ste definisali kolicinu sarze, definisete radni dan, 8 /16 / 24 h. Onda i tek onda vidite koliki vam kazan treba.
Evo prakticnog primera:
Hocemo da pravimo rakiju od sljive. Imamo prostora u nasoj destileriji za 10 t. Odlucujemo da mozemo da radimo 16h kada fermentacija stane. Sada pocinjemo da razmislajmo koji nam kazan odgovara. Ako mozemo da formiramo fermentacione sarze sa dan dva razmaka dolazimo do mase od 1t tj cca 1000 l dnevno koje moramo da uradimo kada fermentacija prestane. Ako smo upoznati sa vremenima destilacije prevrelog kljuka, a to je lako uocljivo na nasoj web stranici, dolazimo do zakljucka da nam odgovora kazan od 200 L najvise jer za to vreme lako radi 5 ciklusa. Posto radimo i prepek moramo racunati da nam je 4-5 kazana kuvanja kominepotrebno da bi dobili jedan kazan za prepek. Zmaci da ne bi smo ni jedne godine smeli obraditi manje od 800-1000 kg voca.
U ovom slucaju jedini ako prognoziramo rast proizvodnje u narednih 10 ak godina treba razmisliti o kupovini eventualno jos jedno dodatnog kazana od 120 L ili pocet odmah sa sukpljim vecim kazanom od 350 ili cak 500 L uz korekciju sarze.
Tip kazana tradicionalni ili savremeni kolonski ( koji u sebi ima opciju i za tradicionalnu destilaciju ) odredjuju se spektrom destialta koji ce te proizvoditi. Cesto mlade destilerije imaju nekoliko razlciitih destilata u ponudu kako bi ucvrstlu svoje trzisno prisustvo. Takav spektar trazi i svestran kazan koji moze destilate da proizvodi na kvalitetan i efikasan nacin.
Na kraju nacin grejanja. U danasnje vreme cene energetana variraju, nas savet je da odaberete onaj koji vam je najprstupacniji i u izbolji uz maksilmno postovanje ekoloskiih mera. Srecom nasi uredjaji tradicionalnog tip mogu se grejati na vise izvora cak i kod nekih modela i kombinacijom dva energenta.
